Dželaludin Muhamed Rumi poznat i kao Mevlana je bio pjesnik, pravnik, islamski učenjak, teolog i sufijski učitelj. Njegove mudrosti i citati ni vijekovima poslije ne gube na težini i značaju.
Rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604. godine po islamskom računanju vremena, odnosno 29. septembra 1207. godine. Otac mu je bio Behauddin Veled, poznat i pod imenom Sultanul-Ulema (Sultan učenjaka), a majka mu je bila Mumin Hatun, kćerka Ruknedina, emira Belha.
Pred najezdom mongola Behauddin odlučuje da izmesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za novo prebivalište, nakon što su neko vrijeme živio u Bagdadu, Hidžazu i Damasku, odabrao je Konju u Anadoliji – tadašnju prijestonicu seldžučkih vladara, piše Stil.
1. “Ako jedna svijeća potpali drugu svijeću, neće izgubiti ništa od svoje svjetlosti.”
2. “Video sam mnogo ljudi koji nemahu odijela na sebi, ali i mnogo odijela u kojima nemaše ljudi.”
3. “Ne mogu se sporazumjeti oni koji govore istim jezikom. Sporazumjeti se mogu samo oni koji dijele ista osjećanja.”
4. “Strasti su poput vatre, a želje poput drva. Vatra se gasi kad ostane bez drva, a strasti kad im se ne ispune želje.”
5. “Budi učen koliko hoćeš, ali znaj da tebi pripada samo onoliko koliko te bude razumio tvoj sagovornik.”
6. “Prekomjernaposjeta uznemirava, a nedovoljna prijateljstvo uništava.”
7. “Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje. Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mesto. Zato pazi štazalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijenablagodet.”
8. “Ja svoje prijatelje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”
9. “Otkrivati tajne osobi koja voli mnogo da priča je isto kao stavljati vodu u naprslu testiju.”
10. “Dvije stvari uništavaju život čovjeku: izdaja koja mu dođe od strane prijatelja i milost koja mu dođe od strane neprijatelja.”
11. “Prvo vaspitaj svoje srce pa tek onda svoj jezik. Jer riječi dolaze iz srca, a izlaze iz usta.”
13. “Ne uljepšavaj svoje tijelo već svoje srce i dušu. Jer spoljašnjost je ono u šta gledaju stvorenja, a unutrašnjost ono u šta gleda Stvoritelj.”
14. “Kada se razum udruži sa drugim razumom, svjetlost se poveća, a put osvijetli. A kada se ego udruži sa drugim egom, tmina se poveća, a put zamrači.”
15. “Oholost je kod svakoga ružna, ali je najružnija kada se nađe kod prosjaka.”
16. “Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drugačije zvala.”
17. “Nije čudno kada ovca bježi od vuka, ali je čudno kada se ta ovca zaljubi u vuka.”
18. “Čuo sam da si me ogovarao. Stvarno si me iznenadio što mi se nisi u lice obratio. Uplašio si se mene nemoćnoga, a nisi se uplašio Allaha Svemoćnoga.”
19. “Čak i suza ima svoju dužnost. Njena dužnost je da čisti teren za osmjeh koji dolazi nakon nje.”
20. “Tri stvari praktikujte malo, a jednu mnogo: – malo jedite, – malo govorite, – malo spavajte, – mnogo razmišljajte.”
21. “Ljubav je poput ‘krivične prijave’, a bol i patnja za voljenom osobom poput ‘svjedoka’. Uzalud je tužiti nekoga ako nemaš svjedoka! Svaka tvrdnja se mora dokazati!”
22. “Ako se ikada budeš konsultovao sa svojim egom, postupi suprotno od onoga što ti kaže taj pokvarenjak.”
23. “Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja.”
24. “Nemoj žudjeti za životom drugih ljudi, jer ima puno ljudi koji za tvojim životom žude.”
25. “Zmija te može samo lišiti života, a loš prijatelj te može otjerati u Džehennem.”
25. “Nemoj prodavati ogledala u čaršiji slijepih i nemoj pjevatipjesme u čaršiji gluhih.”
26. “Nemoj da vas nervira to što mi je glava pognuta dok hodam! Strah me je samo da se ne spotaknem na vaš obraz koji se nalazi na putu.”
27. “Pazite sa kim šetate i sa kim se družite, jer slavuj vodi ružičnjaku, a vrana smeću.”
28. “Šta je skrivanje ljubavi? To vam je nešto poput skrivanja vatre u vuni i pamuku. Što je više skrivate, toliko je i otkrivate.”
29. “Ako nam je čaša mala, nemamo pravo kriviti more.”
30. “Veličina svih srca je ista, ali je veličina duhovnosti koja se nalazi u njima sasvim različita.”
