Više od 30 hiljada bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH

Njemački Bundestag usvojio je promjene Zakona o državljanstvu. Prijedlog zakona vladajuće “Semafor koalicije” želi omogućiti naturalizaciju nakon samo pet godina umjesto osam. U budućnosti bi načelno trebalo biti moguće i dvojno državljanstvo, piše Večernji list BiH

Olakšani uvjeti

Uz posebna integracijska postignuća, naturalizacija je također moguća nakon samo tri godine – to može biti moguće nakon posebno dobrog uspjeha u školi, na poslu ili na osnovi građanskog angažmana. Djeca stranih roditelja ubuduće će po rođenju dobivati ​​njemačko državljanstvo ako je jedan roditelj legalno živio u Njemačkoj pet godina – prije je to bio slučaj tek nakon osam godina.

Također, djeca rođena u Njemačkoj, a čiji su roditelji strani državljani, neće morati, kao do sada do 23. godine, odlučiti hoće li uzeti putovnicu Njemačke ili zemlje roditelja. Ipak, brže dobivanje državljanstva i ubuduće bi trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uvjeta. Stranci koji žele dobiti njemački pasoš moraju podnijeti dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika. Iznimke vrijede samo za članove obitelji tzv. gastarbajterske generacije, koji često u Njemačkoj žive desetljećima.

Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva ni test znanja njemačkog jezika. Uvjet za dobivanje državljanstva je i mogućnost migrantkinja i migranata da sami snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove uzdržavanja članova porodice. I od ovog pravila bili bi izuzeti “gastarbajteri” koji su nakon 1947. došli u Njemačku. Osim toga, ljudi koji dobiju njemačko državljanstvo mogu zadržati svoje prethodno državljanstvo. To je već bio slučaj, primjerice, za građane drugih zemalja EU-a. Osobama koje potječu iz inozemstva njemački pasoš može biti oduzeta na rok od 10 godina, recimo zbog grube prijevare ili davanja lažnih podataka.

Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku. Zakon bi mogao stupiti na snagu već u aprilu.

Pokrenuta inicijativa

Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj trenutačno živi oko 12 miliona stranih državljana, od kojih oko 5,3 miliona boravi u zemlji najmanje deset godina. Novi zakon usvojen je nakon burne rasprave u parlamentu, tijekom koje su opozicioni zastupnici optuživali vladu Olafa Scholza za obezvrjeđivanje državljanstva i povećanje tereta koji migracija stavlja na javne službe.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić uputio je prije četiri mjeseca zastupničku inicijativu u kojoj traži pokretanje procedure zaključenja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke. U tom slučaju, kako je naveo Zvizdić, više od 30 hiljada bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH. Istog su se ranije morali odreći.

– S obzirom na informaciju da SR Njemačka planira do kraja 2023. usvojiti novi Zakon o državljanstvu koji dopušta dvojno državljanstvo SR Njemačke i BiH, potrebno je u skladu s člankom I., stavkom 7., tačkom d) Ustava BiH pristupiti zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Njemačke.

Navedena ustavna odredba propisuje da “državljani Bosne i Hercegovine mogu imati dvojno državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje… – napisao je Zvizdić u obrazloženju.

Ističe kako bi u slučaju zaključivanja bilateralnog sporazuma u ravnopravnom položaju bili svi trenutačni i bivši državljani BiH koji su se do sada morali odreći bh. državljanstva. Jer zakonodavstvo SR Njemačke ne dopušta dvojno državljanstvo BiH i SR Njemačke. Članak 14. Zakona o državljanstvu propisuje olakšani prijam u državljanstvo bivšim bh. državljanima. I u slučaju zaključivanja sporazuma ponovni prijam u državljanstvo BiH ne bi bio uvjetovan odricanjem od njemačkog. Prema službenim podacima, blizu 100.000 građana BiH od 1996. do sada odreklo se državljanstva. Razlog je što BiH nema sporazum o dvojnom državljanstvu s većinom država u svijetu. Izuzev sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom.