Zašto su prvih šest mjeseci ove godine najgori za američki dolar od 1973.
Prvih šest mjeseci ove godine bili su najgori za američki dolar od 1973. To se dogodilo onda kada je američki predsjednik Donald Trump podstakao globalne investitore da prodaju svoje udjele u dolaru, čime je ugrozio status ove valute kao “sigurnog utočišta”.
Oglas
Indeks dolara je u prvih pola godine smanjen za 10,8 posto u odnosu na šest valuta, među kojima su funta, euro i japanski jen. Trumpov carinski rat i zabrinutost za nezavisnost Federalnih rezervi (Fed), koje u Sjedinjenim Američkim Državama imaju funkciju centralne banke, narušili su privlačnost dolara kao sigurne opcije.
Osim toga, ekonomisti su zabrinuti zbog Trumpovog “velikog, lijepog” poreznog zakona, o kojem se raspravlja u američkom Kongresu. Naime, očekuje se da će se ovim zakonom dug zemlje u narednih 10 godina povećati za nekoliko stotina milijardi dolara. Ovo se negativno odrazilo i na tržište američkih trezorskih obveznica.
Šta se dogodilo dolaru
Trumpova administracija je 2. aprila promijenila carinsku politiku prema mnogim državama svijeta, ugrozivši povjerenje prema najvećoj svjetskoj ekonomiji i izazvavši rasprodaju američke finansijske imovine.
Vrijednost referentnog berzovnog indeksa S&P 500 je u samo tri dana nakon “Dana oslobođenja”, kako je Trump nazvao dan kada je predstavio svoju carinsku politiku, smanjena za pet biliona dolara. Smanjena je i vrijednost američkih državnih obveznica te su značajno povećani troškovi duga američke vlade.
Suočen s pobunom na finansijskim tržištima, Trump je 9. aprila najavio da će za 90 dana prolongirati početak primjene svoje carinske politike, osim za Kinu. Iako su trgovinske tenzije s Kinom, drugom najvećom svjetskom ekonomijom, smanjene, investitori su i dalje oprezni po pitanju zadržavanja imovine vezane za dolar.
U Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj država (OECD) su prošli mjesec procijenili da će rast američke ekonomije ove godine biti 1,6 posto, a ne 2,2 posto, što je njihova procjena iz marta, uprkos usporavanju inflacije.
Republikanci, iz čijih redova dolazi i Trump, pokušavaju u Senatu “progurati” Trumpov porezni zakon prije 4. jula, kada se u SAD-u obilježava Dan nezavisnosti. Spomenutim zakonom je predviđeno produženje poreskih olakšica koje je Trump uveo 2017., što bi trebalo značiti i smanjenje potrošnje za zdravstvenu i socijalnu zaštitu te povećanje zaduženja.
Cilj je povećati limit zaduženja zemlje, koje iznosi 36,2 biliona dolara. Procjena nestranačkog Kongresnog ureda za budžet jeste da će se taj dug do 2034. povećati za 3,3 biliona dolara.
Time bi se značajno povećao udio saveznog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) s današnjih 124 posto, što bi uzrokovalo zabrinutost za dugoročnu održivost duga. To bi značilo i povećanje budžetskog deficita sa 6,4 posto, koliko je iznosio prošle godine, na 6,9 posto BDP-a.
Dosadašnji Trumpovi pokušaji da preko Odjela za vladinu učinkovitost (DOGE), kojeg je vodio multimilijarder Elon Musk, smanji saveznu potrošnju nisu ispunili očekivanja. Trump jeste dijelom uspio da carinskom politikom poveća budžetske prihode, ali to je nešto što su u konačnici platili Amerikanci, plaćajući više za robe i usluge.
Posljedica Trumpove nepredvidive politike jeste odluka rejting agencije Moody’s iz maja ove godine da SAD-u uskrati najviši kreditni rejting. Nadalje, manje su optimistične prognoze ekonomskog rasta ove države te je smanjena potražnja za njenom valutom.
Vrijednost dolara je manja i zbog očekivanja da će Fed sniziti kamatne stope kako bi podržao nacionalnu ekonomiju. Ovo je nešto na čemu je insistirao Trump te je izgledno da će se do kraja ove godine dogoditi dva do tri sniženja kamatnih stopa.
Postaju li SAD “manje atraktivna” destinacija
Oglas
Dolar je zbog svoje dominacije u trgovini i finansijama postao “sidro” za svjetske valute. Primjera radi, mnoge zaljevske zemlje su 1980-ih počele vezivati svoje valute za dolar. Njegov utjecaj se ne završava tu. Naime, prema podacima Atlantskog vijeća, 54 posto svjetskog izvoza je 2023. bilo denominirano u dolaru.
Njegova dominacija u finansijama je još veća – 60 posto svih bankovnih depozita denominirano je u dolaru dok je 70 posto međunarodnih obveznica kotirano u dolaru. Nadalje, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u dolaru je 57 posto svjetskih deviznih rezervi, imovine centralnih banaka.
Ovakav status dolara je razlog povjerenja u američku ekonomiju, američko finansijsko tržište i američki pravni sistem. No, Karsten Junius, glavni ekonomista švicarske banke Bank J Safra Sarasin, ukazao je da Trump to sada mijenja. Prema njegovim riječima, investitori počinju shvatati da su previše izloženi američkoj imovini.
Naime, prema podacima kompanije Apollo Asset Management, stranci posjeduju američke dionice vrijedne 19 biliona dolara, američke državne obveznice vrijedne sedam biliona i američke korporativne obveznice vrijedne pet biliona dolara. Ukoliko investitori nastave smanjivati vlasništvo nad američkim vrijednosnim papirima, vrijednost dolara bi mogla biti pod dodatnim pritiskom.
“SAD su danas manje atraktivne za ulaganje. Američka imovina nije sigurna kao što je nekada bila”, izjavio je Junius za Al Jazeeru.
Koje su posljedice manje vrijednosti dolara
Mnogi u Trumpovoj administraciji misle da troškovi trenutnog statusa dolara nadmašuju koristi, ukazujući da je takav status krivac povećanih troškova izvoza iz SAD-a.
Stephen Miran, predsjedavajući Trumpovog vijeća ekonomskih savjetnika, kazao je da velika vrijednost dolara prekomjerno opterećuje američke kompanije i radnike, čineći ih nekonkurentnima na svjetskom tržištu.
“Precijenjenost dolara je jedan od faktora koji su izazvali gubitak konkurentnosti SAD-a i carine su reakcija na ovu neugodnu stvarnost”, rekao je Miran.
Kako piše Al Jazeera, prvi je dojam da bi manja vrijednost dolara značila jeftiniju američku robu za strane kupce, čime bi se smanjio trgovinski deficit ove zemlje. Međutim, uobičajeni trgovinski efekti ostaju promjenjivi zbog stalnih carinskih prijetnji.
Slabijim dolarom smanjit će se troškovi dolarskog duga u lokalnoj valuti, što se prvenstveno odnosi na države u razvoju, kao što su prezadužene Zambija, Gana ili Pakistan. Osim toga, slabijim dolarom bi se uzrokovao rast cijena roba, povećao prihod od izvoza država izvoznica nafte, metala ili poljoprivrednih proizvoda, kao što su Indonezija, Nigerija i čile.
Jesu li se druge valute pokazale dobro
Slabljenje dolara je od početka drugog Trumpovog mandata izazvalo bojazan da će njegov trgovinski rat naštetiti državama širom svijeta i podstaći inflaciju u SAD-u. U tom periodu je vrijednost eura povećana za 13 posto, tako da jedan euro iznosi 1,17 dolara. Nadalje, povećana je potražnja za drugom sigurnom imovinom, kao što su njemačke i francuske državne obveznice.
Američki investitori su slabijim dolarom ohrabreni da više ulažu u dionice u inostranstvu. Pa je tako indeks Stoxx 600, koji je mjera evropskih dionica, od početka ove godine povećan za 15 posto.
Junius smatra da u skorije vrijeme neće postojati značajna prijetnja dolaru kao svjetskoj rezervnoj valuti. Međutim, kako je zaključio, to ne znači da se ne može dogoditi značajnije slabljenje dolara, odnosno to je izgledno do kraja ove godine, piše Al Jazeera.
