ČOVIĆ I NIKŠIĆ U FOKUSU Preko čijih njiva treba proći plinska interkonekcija i ko tu vidi finansijsku korist

Federalna vlada na čelu sa Nerminom Nikšićem već dva puta povlači Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji odnosno plinovodu kojim bi se BiH spojila na hrvatsku gasnu mrežu.

Ovaj strateški projekat ima veliki značaj i podršku Amerikanaca i zbog njega se na njihovoj meti žestokih kritika našao i Dragan Čović (HDZ), kojeg su inače ranije skoro otvoreno simpatisali i u velikoj mjeri izlazili u susret njegovim političkim zahtjevima.

SDA Prijedlog zakona je već jednom usvojen u Predstavničkom domu FBiH u prošlom sazivu parlamenta, ali je povučen iz parlamentarne procedure nakon što je uspostavljena nova vlast u Federaciji BiH.

Nikšićevo odbijanje, Čovićeva opstrukcija

Početkom ovog mjeseca premijer Nermin Nikšić poslao je dokument predsjedavajućoj Predstavničkog doma FBiH Mirjani Marinković Lepić da na dnevni red sjednice ne stavlja prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji.

U javnosti se mjesecima sve to pravda na način “da je potrebno još malo vremena da se riješi politički problem”. A očito je da politički problem trebaju riješiti Trojka i HDZ tačnije lideri SDP i HDZ.

Dok se traži to kompromisno rješenje, Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona o građevinskom zemljištu u FBiH pa se sada postavlja pitanje – da li možda taj zakon treba biti preteča Južnoj interkonekciji i bukvalno pripremljen teren za donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji odnosno izgradnju i polaganje gasovoda koji je planiran od Zagvozda i Imotskog preko granice Hrvatske i BiH dalje prema Posušju, Tomislavgradu i Zenici s odvojkom za Mostar.

To je pokrenulo i pitanje i da li će se oblast građevinskog zemljišta u FBiH regulisati na način da odgovara određenim politikama kako bi mogle finalizovati svoje poslovne ciljeve.

Vrijedno propitivanje jeste i koji je zapravo stvarni cilj Dragana Čovića u priči o Južnoj interkonekciji i njegova odluka da zbog ovog projekta uđe u direktnu konfrotaciju i sa Vašingtonom.

U diplomatskim krugovima postoje mišljenja da Čović želi ostvariti prvenstveno finansijsku korist na način da bi mogao iskoristiti lični i stranački uticaj i odrediti preko čijeg zemljišta u Hercegovini treba ići plinovod. Naime, oni preko čijih parcela bude išla izgradnja plinovoda biće finansijski obeštećeni.

A da bi se napravili preduslovi da bageri izađu na teren i krenu s izgradnjom plinovoda, potrebno je riješiti i sve pravno-imovinske odnose, odnosno osigurati da je trasa plinovoda na građevinskom zemljištu.

Upravo tu je potreban Zakon o građevinskom zemljištu, a prijedlog koji je upućen u parlamentarnu proceduru mogao bi izazvati brojne rasprave i sumnje.

Za mnoge predstavlja problem prijedlog da se vlasništvo nad građevinskim zemljištem (bez upisanog prava korištenja drugog lica) prepiše na jedinice lokalne samouprave (opštine) kao i ono koje je evidentisano kao društveno odnosno državno vlasništvo sa upisanim pravom upravljanja, raspolaganja ili korištenja u korist društveno pravnih subjekata koji više ne egzistiraju. Takođe, je predviđeno da opštine trebaju saglasnost jedino resornog kantonalnog ministarstva za provedbu svojih odluka po ovom pitanju.

Stav 4 člana 4. govori i o izgradnji saobraćajne ili energetske infrastrukture od značaja za Federaciju BiH ili kanton, te se navodi da će nakon stupanja na snagu ovog zakona to građevinsko zemljište upisati u vlasništvo FBiH ili kantona na čijem se području nalazi.

Dakle, dok je fokus na Južnoj interkonekciji, Nikšićevom odbijanju da Vlada FBiH uputi u parlamentarnu proceduru taj projekat i Čovićevom sukobu s Amerikancima, federalna vlast je veoma tiho u parlamentarnu proceduru “gurnula” Utvrđen prijedlog zakona o građevinskom zemljištu.

Planirana ukupna dužina trase plinovoda sa BiH strane iznosi 169 kilometara, dok sa hrvatske strane iznosi 77 kilometara (Dugopolje – Zagvozd – Imotski).

Južna interkonekcija plinskih transportnih sistema Hrvatske i Bosne i Hercegovine ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe plinom Bosne i Hercegovine, budući da BiH trenutno zavisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sistem, i to iz Srbije.

Dragan Čović je zbog opstrukcija na projektu Južne interkonekcije pod žestokom kritikom američkih diplomata, iako je ranije bio njihov miljenik.

U nedavnoj izjavi američki ambasador Majkl Marfi je bez ustezanja kazao da Dragan Čović radi na opstrukciji ovog projekta zbog ličnih i stranačkih interesa i jača ruski uticaj.

– Dragan Čović stoji na putu svemu tome, jer on smatra da bi on trebao imati ličnu kompaniju koja bi kontrolisala Južnu interkonekciju. Kompaniju koja uopšte ne postoji … E sad, čovjek koji tvrdi da ima krajnji mandat i da je jedini predstavnik Hrvata ovdje, tako očigledno interes naroda stavlja na zadnje mjesto, iza svog finansijskog i partijskog interesa. On tvrdi da podržava projekat Južne interkonekcije, ali sve što je učinio do sada jeste opstrukcija tog projekta… Ako Dragan Čović kaže da je zaista zainteresovan za “legitimno predstavljanje Hrvata”, on bi prihvatio ovaj projekat i omogućio zemlji da ostvari privredni napredak i energetsku nezavisnost. Ali, ono što se događa sada je samo opstrukcija i jačanje ruskih uticaja – smatra Marfi.

Tačna trasa budućeg plinovoda preko “sedam polja i sedam gora”

Tačna trasa plinovoda odavno je poznata i plan je da se na toj dionici nalazi više objekata koji su uvršteni u okolišnu dozvolu. Na dijelu koji vodi prema Novome Travniku plinovod će prolaziti ispod 157 prometnica, te 26 vodotoka.

Trasa kreće sjeverozapadno i prolazi južno od Vinjana, a nakon toga ide sjeverno na područje opštine Tomislavgrad. Nakon ulaska u područje opštine Tomislavgrad, trasa prolazi između naselja Dodizi i Zabrig, pa se preko Mesihovine, Petrovića i Pećukića spušta u Duvanjsko polje. Krajem polja trasa ide sjeverno sve do Sarajlija, gdje napušta polje i nastavlja sjeverno preko planine Pakline prema opštini Kupres. Trasa prelazi preko Riličkog Polja, te južno od Kupresa, pored brda Vrila i Otinovaca, prelazi na područje opštine Bugojno. Nastavlja preko planine Stožer, Vesovskih podova, Crnične Gornje i Vrbanje, te se spušta u Skopljansku kotlinu južno od Bugojna. Završava u opštini Novi Travnik, preko Risovca ide pored Petačića i Potočana, prolazi jugoistočno od Novog Travnika, te se preko Rankovića spušta u Nević Polje.

Odvojak je doslovno 800 metara visinske razlike od mjesta gdje se spaja i prolazi ovim dijelom Hercegovine u Posušju do konačnog odredišta u Mostaru. Planirano je da prođe ispod 84 prometnica, te devet vodotoka. Trasa od Posušja ide Posuškim poljem između Kovača i Bošnjaka, pored Donjih Begića, Gornjih Begića i Tomilja, te ulazi u Široki Brijeg i ide granicom s Grudama prema Orlovom kuku. Nadalje trasa ide preko Gornjih Mamića, pored naselja Vukoja, Čerkeza, Mokrog polja, Turčinovića, Kosira, odakle se spušta prema Mostarskom blatu, piše Klix.

Jugozapadnim uglom Mostarskoga blata trasa dolazi do granice Širokog Brijega i Mostara. Na teritoriju Mostara trasa nastavlja Mostarskim blatom, prolazi između Selišta i Čula, pa se preko Tijesnog klanca spušta u Gornju Jasenicu, gdje se završava i tu je predviđeno buduće čvorno mjesto Mostar.