Blijeda sjena giganta: Bivši radnici Hidrogradnje 120 mjeseci nisu dobili ni marku

Kompanija Hidrogradnja je u bivšoj Jugoslaviji bila jedna od najvećih, ako ne i najveća te vrste u zemlji, za koju su radile hiljade radnika, a mjesečni prihodi mjerili su se milionima dolara.

Kakav rejting je taj građevinski div imao govori činjenica da su im kooperanti bile velike američke, turske i druge kompanije, a gradila je masivne infrastukturalne objekte u Iraku, Libiji i drugim zemljama.

Danas, 77 godina od osnivanja, sarajevski građevinski div je blijeda sjena nekadašnjeg velikana, koji je već sedam godina u stečaju, a većina radnika je otpuštena, dok im se istovremeno duguju višegodišnje plate. Zbog neuplaćivanja doprinosa veliki broj tih radnika ne može da ostvari ni minimalnu penziju.

Sama činjenica da radnicima od 2003. do 2016. godine, kada je proglašen stečaj u kompaniji, radnicima nije isplaćena niti jedna konvertibilna marka pokazuje u kakvom jadu žive bivši uposlenici tog građevinskog giganta, kaže Miralem Terzo, predstavnik otpuštenih radnika.

“Sa današnjim danom, za 120 mjeseci radnici nisu dobili ni jednu marku od zarađenih plata”.

Dok govori o historijatu kompanije gdje je proveo veći dio životnog vijeka vidi se ponos na dostignuća koja su njegove kolege i on ostvarili “u zlatna vremena”, ali isto tako i primjetne su posljedice višegodišnje borbe za ostvarivanje njihovih zakonskih prava.

Pogled luta na sve strane, prate se sve osobe koje prolaze, kao da će nešto loše da se desi.

“Borimo se za svoja prava, zato nam i prijete i izloženi smo pritiscima”.

Zbog akumuliranog duga od 120 miliona konvertibilnih maraka (61 milion eura), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, kao većinski vlasnik i povjerilac, sad već davne 2016. godine donosi odluku da se proglasi stečaj Hidrogradnje, kako bi se namirila potraživanja povjerilaca prvog reda, odnosno kako bi bilo uplaćeno gotovo 72,5 miliona konvertibilnih maraka (gotovo 38 miliona eura) Poreznoj upravi Federacije BiH na ime glavnice i zateznih kamata za doprinose, odnosno njenim penzionim i drugim fondovima za 1.565 radnika. Među tim radnicima se nalazi veliki broj onih koji su napustili kompaniju i prije proglašenja stečaja.

Za radnike koji su otpušteni nakon proglašenja stečaja, odnosni njih 575, treba biti isplaćeno 30 miliona konvertibilnih maraka, odnosno gotovo 15 miliona eura.

“Umiranje od gladi”

“Ljudima ništa nije uplaćeno, ljudi svakog dana umiru, jer ne mogu da odu u penziju. Od proglašenja stečaja, za ovih sedam godina, umrlo je 168 radnika – gladno, u neimaštini. Možete li zamisliti kakav je život kada godinama niste dobili ni marke, a išli ste na posao, niste dobili topli obrok, plaćali ste kartu i na kraju ste otpušteni i onda opet niste dobili ništa? Ljudi gladni umiru i niko ništa ne radi”.

Za glavni razlog stanja u Hidrogradnji bivši vlasnici krive prije svega “političke oligarhije”, kojim je u interesu da “unište nekadašnje gigante, dok njihove kompanije isplivavaju i dobijaju poslove”.

Kako kaže Terzo, od 2000. do 2016. godine se u Hidrogradnji dogodio politički stečaj, na ne proizvodni, kako se to uobičajeno događalo u drugim kompanijama.

“Za 15 proizvodnih godina, Hidrogradnja je imala prihod od 1,5 milijarde maraka (750 miliona eura), što se odnosi na proizvodnju u zemlji i inostranstvu od 1,2 milijarde, te naplatu od 300 miliona od iračke odštete na rezidentne račune u Bosni i Hercegovini. Od tog silnog novca, političke oligarhije nisu htjele tada da uplate 55 miliona maraka obaveznih doprinosa za fondove, zbog čega je Hidrogradnja otišla u stečaj”.

Što je najgore, kaže Terzo, Hidrogradnja može poslovati jer ima svoje kamenolome, ima svoja postrojenja, ima renome, ali je nekom u interesu da kompanija ode u stečaj.

“U Federaciji BiH imate dužnika koji su dužni po 100, 150, 200 miliona za doprinose i ostalo, ali nisu u stečaju. Zašto su smjeli proglasiti stečaj u Hidrogradnji, dok u stečaju nisu rudari, željezničari i ostali?”

U proteklih sedam godina se Hidrogradnja pokušala prodati za okvirno 88 miliona maraka, odnosno 44 miliona eura.

Otpušteni radnici za “prolongiranu golgotu” velikim dijelom krive i stečajnog upravitelja Zijada Fazlagića, kojeg kao primjer navode govoreći da “stvari nisu čiste”.

Imenovan krajem 2016. da bude stečajni upravitelj postupka u Hidrogradnji, Fazlagić je 17. decembra 2021. godine rješenjem Federalnog ministarstva pravde izbrisan s Liste ovlaštenih stečajnih upravnika u Federaciji BIH zbog starosne dobi. Iako se žalio na tu odluku, Kantonalni sud je 10. jula 2023. tu žalbu odbio te je Fazlagić i dalje izbrisan s navedene liste upravitelja.

Za bivše radnike, to je još jedan dokaz političkih i pravosudnih mahinacija kako bi se “malverzacije” u Hidrogradnji nastavile.

Žalbe radnika

“Hidrogradnja ima veliku imovinu, ima velika potraživanja, radi se o stotinama miliona. Ko god kupi Hidrogradnju, naslijedit će prava za ta potraživanja i dobit će taj novac”, kažu bivši radnici kompanije.

Predstavnici radnika, ali i njihovi pravni zastupnici uložili su više žalbi raznim relevantnim tijelima zbog zadržavanja Fazlagića na poziciji stečajnog upravnika, tražeći da bude smijenjen i da bude imenovana druga osoba.

Sam Fazlagić je u razgovoru za Al Jazeeru potvrdio da jeste skinut sa liste stečajnih upravnika, ali da posao obavlja po zakonu. Kako kaže, prema starom zakonu o stečaju je imenovan da vodi stečajni proces u Hidrogradnji i na tom mjestu ostaje do kraja procesa. Ono što ne može učiniti zbog ovog brisanja s liste, kaže, jeste preuzimati nove stečajne postupke.

“Ne postavljam ja sam sebe na poziciju upravnika, niti sam je sebe ostavio na toj poziciji, već je to sud učinio. Sud na nivou Federacije BiH je odlučio da svi stečajni upravnici koji vode postupke po starom zakonu vode stečaj do okončanja stečaja.”

Dodatnu konfuziju u ovom procesu je unio federalni ministar pravde Vedran Škobić koji je, kako portal Akta prenosi, kazao:

“Stečajni sud trebao bi da postupi prema ovim informacijama da je skinut sa liste, ako ih ima, a ja mislim da ih ima. On mora imati redovno naša izvješća o pitanju spiskova vještaka, tumača, pa tako vjerovatno i upravitelja. U tom slučaju, sud bi trebao intervenirati kad neka osoba podliježe ovim pravilima. Sud je trebao reagirati i razriješiti ga”.

Ipak, jedan od upravitelja sa Liste stečajnih upravitelja Federacije BiH, koji je za Al Jazeeru govorio uz uvjet anonimnosti, potvrdio je Fazlagićeve tvrdnje, odnosno kazao da svi upravitelji koji su preuzeli vođenje stečajnog postupka po starom zakonu, a u međuvremenu budu skinuti s navedene liste, nastavljaju provoditi taj stečajni postupak do njegovog okončanja. Samim tim, svi potezi poduzeti nakon skidanja sa Liste upravitelja su zakoniti.

“Najbolji interes”

Sam Fazlagić kaže da će nastaviti raditi “najbolje u interesu” svih radnika Hidrogradnje, kako bi svima bile isplaćene zaostale plate i svi doprinosi po, nada se uspješnom, okončanju stečajnog procesa.

“Kada bi se to moglo desiti, teško je reći. Mi smo 7-8 puta raspisali ponude na nekih 3.000 adresa u pokušaju da se ovo unovči, da se radnici namire. Imamo u komunikaciji bar 20-ak potencijalnih kupaca, ali dok novac ne legne na račun, ništa nije gotovo”.

On će nastaviti raditi kao i do sada, kaže, te ostvarivati prihod za nekih 150-ak radnika koji i dalje rade za Hidrogradnju, redovno podnositi izvještaje. Naglašava i da se svake godine provodi revizija u kompaniji.

“Svake godine reviziju radi neko drugi. Da ima išta sporno, otkrilo bi se”.

Što se tiče optužbi bivših radnika, navodi da su i on i postupajući sudija u stečajnom postupku redovno podnosili prijave nadležnim tijelima.

Radnici, s druge strane, također tvrde da su izloženi prijetnjama i uznemiravanjima, zbog čega su podijeli prijave relevantnim policijskim i pravosudnim tijelima.

Ujedno, navode da su podnijeli i više zahtjeva za smjenu Fazlagića, na šta im je odgovoreno da se sve tvrdnje i optužbe istražuju.

I dok se ne riješi pitanje stečajnog upravnika, radnici najavljuju veliki protest za četvrtak, 7. mart, koji nazivaju “Radničkim proljećem 2024”, usmjerenim protiv “organizirane sistematske korupcije, kriminala, pranja novca, sukoba interesa i stečajno sudske organizirane grupe imenovane od strane političkih oligarhija”.

Protest će se održati ispred Tužilaštva Kantona Sarajevo te ispred Općinskog suda Sarajevo.