Nepravda, korupcija, nemogućnost zaposlenja, male plaće… – samo su neki od razloga brzog donošenja odluke za napuštanje BiH. Put u bolju budućnost prvo su pronalazili mladi, a onda su počele odlaziti cijele porodice.
No, ne samo da odlaze i napuštaju BiH nego, pokazuju to podaci, sve više njih ne želi imati nikakav kontat s državom, odriču se državljanstva. Dokazuje to posebno zvučni podatak – gotovo 100 hiljada osoba odreklo se pasoša BiH u posljednjih 25 godina, samo prošle godine 2.147 osoba, uglavnom u korist zapadnoevropskih država.
– U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu – navode iz Ministarstva civilnih poslova BiH, piše FTV.
Da ne budu bh. državljani, spremni su platiti i 800 KM taksi. Ne pomaže to državi jer, osim što BiH gubi radnu snagu, pokazuju istraživanja, odlazak obrazovanih ljudi košta u milionima.
– Najveći je izazov u oblasti zapošljavanja pronaći model zadržavanja visokokvalificirane radne snage, čiji odlazak, prema istraživanju zaklade Westminster iz 2022. godine, stoji od 650 do 800 miliona maraka. Zaustaviti odlazak mladih ljudi iz BiH je izazov na koji se mora odgovoriti kvalitetnim politikama zapošljavanja – kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH.
Sve više iseljenih izravno utječe na demografsku strukturu, upozoravaju demografi, dodajući da negativni statistički podaci pokazuju kako stanje nije nimalo dobro te da BiH prijeti demografski kolaps.
– Ako se ovako nastavi te ako odgovorne vlasti ne počnu reagirati, mi ćemo nastaviti gubiti stanovništvo. Zbog toga je od velike važnosti da se što prije počnu donositi odluke koje će poboljšati stanje – komentirali su demografi i dodali da prognoze za budućnost nisu sjajne, ali da vremena za rješavanje demografskih pitanja još uvijek ima.
I dok se rapidno smanjuje broj domaćih stanovnika, istodobno raste broj stranih radnika. A koliko se odlazak kvalificirane radne snage održava na BiH, najbolje znaju oni koji su u posljednje vrijeme pokušali angažirati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera. Građevina, ugostiteljstvo, pojedine djelatnosti se, kao posljedica svega, sve više oslanjaju na stranu radnu snagu.
Zbog sve veće potrebe poslodavaca za stranim radnicima Vijeće ministara je za ovu godinu omogućilo zapošljavanje više od 6000 stranaca, točnije 6073, što je znatno više nego prošle godine. Od tog broja, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4295 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 1400, a Distrikt Brčko BiH 378. Za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u ovoj godini mogu se izdati 3623 radne dozvole, i to za Federaciju BiH 2345, za Republiku Srpsku 1000, a za Distrikt Brčko BiH 278 radnih dozvola.
