Uslijed neujednačenosti zakonskih rješenja na državnoj i federalnoj razini, ali i stavljanjem izvan snage članka 9. Pravilnika o registraciji (Sl. glasnik BiH 53/22), u BiH danas imamo situaciju u kojoj je tijelima uprave ostavljeno “na volju” na svoj način tumačiti hoće li i kako prevoditi dokumentaciju koja je na stranom jeziku, a koja, primjerice, dolazi uz vozila koja se uvoze iz inozemstva, piše Večernji list BiH.
Neusklađenost
Srž problema je nepostojanje jasnog odgovora na pitanje mora li tijelo uprave, kada primi podnesak na stranom jeziku, zatražiti službeni prijevod podneska na jednom od službenih jezika u BiH. Drugim riječima, primjena odredbi Zakona o upravnom postupku po pitanju reguliranja odredbi postupanja u proceduri prijama podneska na stranom jeziku za službena postupanja kod tijela uprave BiH je dvojbena i neusklađena na državnoj i entitetskoj razini zakonske regulative. Večernji list doznaje kako na terenu postoje primjeri u kojima neka tijela apsolutno poštuju potrebu da se svaki dokument prevede, dok druga to ne prakticiraju, a što sutra nekom vozaču može donijeti probleme pravne prirode.
Krenimo od razine BiH. Naime, člankom 60 a Zakona o upravnom postupku BiH propisano je da će, kada tijelo primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u službenoj upotrebi, službena osoba, bez odgode, tražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjeren rok, a ako to stranka ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen. S druge pak strane, člankom 168. Zakona o upravnom postupku FBiH (Sl. glasnik br. 69/09, 29/20 i 9/21) propisano je da, u skladu s Ustavom Federacije, stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku iz članka 16. ovog zakona. Nadalje, ispravci koji su izdane na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu ako je to potrebno.
S obzirom na to da zakon na federalnoj razini dopušta tijelu uprave da samo procijeni je li to potrebno, postavlja se pitanje što ako tijelo uprave pogrešno procijeni jer nije ovlašteno procijeniti opravdanost zahtjeva, a osobito za dokumentaciju na stranom jeziku.
U praktičnom smislu ova problematika posebice dolazi do izražaja prilikom uvoza automobila jer, kad netko uveze vozilo u BiH, na potvrdi vlasništva, uz forme dokumenata, mnogo je napomena (primjerice, kad je vozilo odjavljeno, ima li zabrana i ograničenja, je li na njemu što mijenjano itd.). Sve navedeno jasno upućuje na činjenicu kako je pitanje službenog prijevoda takve dokumentacije od iznimnog značaja za vozače.
Ako tijelo uprave nema službeni prijevod ovlaštene institucije, a obavlja prijepis inozemne potvrde o vlasništvu u novi službeni dokument u BiH, kakvo je jamstvo točnosti izvršenog prijepisa. No, stav državnog Ministarstva pravosuđa je jasan – dostavljanje prijevoda je obvezno. Večernji list došao je do mišljenja Upravnog inspektorata Ministarstva pravosuđa BiH nadležnog za kontrolu primjene propisa u upravnom postupku, a u kojemu stoji da, kada tijelo uprave primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koji nisu u službenoj uporabi u BiH, službena osoba mora, bez odgađanja, tražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska na jednom od službenih jezika i pisama u Bosni i Hercegovini.
Pitanje Pravilnika
Problem je također nastao i uslijed činjenice da je izvan snage stavljen Pravilnik o registraciji vozila, a zbog čega je nastao svojevrsni vakuum u kojemu je došlo do različitog postupanja državnih tijela u pojedinim županijama ili općinama za poslove prijama podneska na stranom jeziku prilikom prve registracije vozila u BiH, a koje za posljedicu mogu imati štetu za državu, državna tijela, ali i građane BiH. S obzirom na postojanje ovoga problema, trenutačno se pokušava naći rješenje s kojim će se ispoštovati mišljenje Upravnog inspektorata Ministarstva pravosuđa BiH nadležnog za kontrolu primjene propisa u upravnom postupku.
Zbog svega navedenoga pokrenuta je procedura prema državnom Ministarstvu prometa i veza BiH da uskladi postupanja po aktualnom Pravilniku o registraciji vozila, ali i prema MUP-ovima u Federaciji Bosne i Hercegovine kako bi uskladili svoja postupanja u skladu s mišljenjem Upravnog inspektorata Ministarstva pravosuđa BiH.
