Šta je razlog? Građani BiH zakuhali najmanje kafe u posljednjih šest godina
Omiljeni topli napitak mnogih ljudi širom svijeta najdraže je piće i velikog broja građani Bosne i Hercegovine.
Međutim, lani je u džezvama zakuhano najmanje kafe u posljednjih šest godina.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2023. godini uvezeno je 19.514.446,94 kilograma kafe, čija je vrijednost bila nešto manja od 140 miliona KM.
“Tokom 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 19.565.422,42 kilograma kafe, a vrijednost uvezene robe iznosila je 142.092.490,05 KM”, istakli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine“.
Dok je najmanje kafe uvezeno lani, najviše kafe, čak 22 miliona kilograma, uvezeno je u BiH 2018. godine, međutim, vrijednost uvezene robe tada je bila mnogo manja, odnosno kafa je bila jeftinija, pa je tada ukupna vrijednost uvezene robe bila 96,5 miliona maraka.
Sa druge strane, i izvoz kafe iz BiH u prošloj godini bio je najmanji od 2018. godine, te je izvezeno samo 53.884 kg kafe vrijedne nešto više od 837.000 maraka.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, istakla je za “Nezavisne novine” da na uvoz i izvoz kafe utiče mnogo faktora.
“Veliki broj građana se svake godine iseljava, samim tim je manja i potražnja. Htjeli mi to sebi priznati ili ne, ali je to jedan od velikih razloga manje potražnje za ovim proizvodima. S druge strane, toliko je različitih kafa u svakoj od naših trgovina da definitivno mi ne možemo baš tako, iako smo potrošačko društvo, te količine potrošiti”, objašnjava Marićeva.
Kako dodaje, jedan od razloga što se pribjegava manjem pijenju kafe jesu i cijene, koje su rasle.
“Čini mi se da se i u kućama samo ujutru pije kafa, nema više one podnevne i popodnevne kafe. Mijenjamo neke navike, a svi znamo kolike smo mi kafedžije, a i sve nas je manje”, zaključuje ona.
Kad je riječ o kafi, magistar farmacije i spec. nutricionizma Dragana Lošić ističe da je dokazano da kafa štiti od demencije, dijabetesa tipa 2, kamena u žuči, pa čak i kancera, a konzumaciju ovog napitka treba ograničiti na jednu do tri šoljice dnevno.
“Takođe, unos kafe u kasnim popodnevnim satima treba izbjegavati, jer se kofein u krvi može zadržati i do šest sati, te dovesti do otežanog uspavljivanja i nesanice. U kafi, kao i u svemu ostalom u životu, treba znati umjereno uživati”, rekla je ona.
Dodaje da osobe sa hipertenzijom, trudnice i dojilje dnevni unos kafe treba da ograniče na dvije šoljice jer kofein može povećati puls i krvni pritisak, i izazvati nemir.
“Ukoliko pijete kafu bez šećera i mlijeka, eventualno uz dodatak biljnog mlijeka možete smršati, zato što kafa ubrzava naš metabolizam. Međutim, kafa ima i drugu stranu medalje, tako da njena povećana konzumacija može dovesti do anksioznosti, tahikardije, hormonske neravnoteže, otežanog začeća, pobačaja, osteoporoze, gastritisa i drugog”, ističe Lošićeva za “Nezavisne novine”.
Ona napominje da ispijanje kafe na prazan želudac treba izbjegavati, posebno ako se uz nju konzumira duvan i boluje od gastritisa, te ju je najbolje piti sat nakon jela.
“Takođe, zbog potencijalne interakcije hrane i lijekova preporuka je da između uzimanja kafe i određenog lijeka ili dodatka prehrani prođe sat vremena, kako bi bio postignut željeni terapijski efekat”, objasnila je Lošićeva.
