Uprkos pojavi afričke kuge svinja i brojnim drugim problemima koji su lani opterećivali proizvodnju na farmama, BiH je lani na ino-tržište plasirala meso vrijedno gotovo 53 miliona maraka, što je za oko šest miliona više nego godinu ranije, ali domaće proizvođači i dalje muči prekomjerni uvoz koji je deset puta veći od izvoza.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH iz zemlje je tokom prošle godine izvezeno meso, mesne prerađevine i živa stoka u vrijednosti od 55,156 miliona, dok je uvoz dostigao 614,13 miliona maraka.
Omjer spoljnotrgovinske razmjene sličnih je razmjera i kada se posmatra isključivo meso i mesne prerađevine. Tako su lani domaći proizvođači na strano tržište plasirali svježe i zamrznuto meso, te masnoće i prerađevine vrijedne 52,998 miliona KM, dok je ta brojka 2022. godine iznosila 47,07 miliona maraka.
Kada je u pitanju uvoz, u BiH je iz inostranstva tokom 2023. godine stiglo mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 525,22 miliona KM, a godinu ranije 431,80 miliona KM.
Podaci UIO pokazuju da je lani najviše izvezeno piletine i to u vrijednosti od 38,29 miliona KM, dok je na drugom mjestu govedina vrijedna 11,35 miliona KM. Izvoznici iz BiH uspjeli su lani na ino-tržište plasirati i oko 23.000 kilograma svinjetine čije je vrijednost iznosila 147.554 KM. Koliko je afrička kuga svinja nanijela štete domaćim proizvođačima ilustruje podatak o izvozu svinjetine 2022. godine budući da je vrijednost tog plasmana iznosila 2,05 miliona maraka.
– Najviše junetine BiH je lani uvezla iz Italije, Holandije, Poljske i Austrije dok je svinjetine najviše stiglo iz Njemačke, Španije, Danske i Mađarske. Kada je u pitanju piletina, najviše se uvozilo iz Turske, Srbije, Hrvatske i Poljske – pokazuju podacio UIO.
Kada je u pitanju izvoz, BiH je junetinu izvozila u Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate, svinjetinu u Sjevernu Makedoniju, dok je najviše domaće piletine završilo na tržištu Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, koja je najveći proizvođač i izvoznik piletine iz BiH, Maid Jabandžić za “Glas” kaže da su i prošle godine uspjeli ostvariti bolji izvozni rezultat.
– Izvoz je postao bitna karika u radu “Madija”, plasiramo meso na tržište zemalja CEFTA i EU, nisu to nikakve velike oscilacije u plasmanu, ali imamo pozitivne pomake. I u ovoj godini nastavljamo istim tempom, ali na domaćem tržištu i dalje nam probleme zadaje piletina iz Turske koja se uvozi u zamrznutom stanju. Umjesto da završava u industriji, otapaju je na nelegalan način i puštaju na tržište kao svježu. Time se krajnji kupac dovodi u zabludu i narušava se balans domaće proizvodnje – rekao je Jabandžić. On je dodao da u narednim mjesecima očekuje dodatno pojeftinjenje stočne hrane, navodeći da je i lani situacija po tom pitanju bila povoljnija u odnosu na 2022. godinu.
Bolje izvozne rezultate lani su ostvarili i proizvođači govedine, a predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi u RS Goran Mitrović nada se dodatnom oporavku stočarske proizvodnje.
– U Evropi ukidaju podsticaje što bi moglo našu robu učiniti skupljom. Očekujemo nastavak izvoza u Tursku, a ukoliko bismo dobili dozvolu za izvoz crvenog mesa u zemlje EU, što je navodno moguće, imali bismo daleko bolji rezultat. Domaća proizvodnja junetine daleko je ispod potreba tržišta BiH, tako da mnogo mesa prodajemo i ovdje, a cijena mesa je trenutno ista prodavali je domaćim mesarima ili izvozili – kazao je Mitrović, piše Glas.
Ovce i koze
Zanimljivo je da je iz BiH lani izvezeno svega 13 kilograma ovčijeg i kozijeg mesa čija je vrijednost iznosila 230 maraka, dok uopšte nije bilo izvoza konjskog i magarećeg mesa. Iz BiH prošle godine nije izvezena ni jedna živa ovca ili koza, kao ni govedo.
