U zanimljivoj ponudi na otvorenom dijelu čapljinske veletržnice u Tasovčićima uočili smo i bademe, po hercegovački – bajame. Nekad su bademi u mediteranskom dijelu Hercegovine bili jedno od omiljenih stabala na prostoru okućnica, vjerojatno zbog ranog cvjetanja – od konca siječnja pa sve do početka ožujka te otpornosti na sušu.
Sadili su se na prostoru okućnica, u omanjim vrtovima, obično u “društvu” smokve. Uglavnom, kao i smokva, bili su osuđeni na okrajke i škrta tla, međutim, podnosili su taj maćehinski odnos, rasli u visinu i širinu, pa su im debla dosezala takve razmjere da ih se ne bi postidio ni od njih omiljeniji orah. S novim trendovima koji preferiraju ukrasno bilje badem se povlačio, prava su rijetkost i plantaže, pa je otuda ponuda badema upadljiva. Prodavač Ivica Blažević, govoreći o njihovu podrijetlu, kaže:
– Imam na Bivoljem Brdu omanju plantažu od oko 300 badema, koju sam posadio prije sedam godina. Na toj površini bilo je smilje. Kako sam vidio da baš nema svijetlu budućnost i da neće ići kako se govorilo po pet maraka, sirovo, odlučio sam se po smilju posaditi bademe. U svako četvrti red na metar sađene plantaže smilja sadio sam bademe. Plodove sam stavljao u zemlju, oni su sami rasli, poslije sam kalemio. Bila je to najjeftinija sadnja, s dva kilograma badema zasadio sam površinu od 6,5 duluma – uz osmijeh kaže Ivica pa na upit o plasmanu nastavlja:
– Može ih se prodati, mogu se čistiti pa prodavati, bez ljuske, a mogu se od njih raditi i razni pripravci, kao što je bademovo mlijeko. Još nisam stigao do te faze, pokušat ću. Uglavnom se sve proda – kaže Ivica pa, govoreći o prinosima, nastavlja:
– Nisu veliki, kako sam na toj površini imao smilje, nisam mogao nikakvo gnojivo stavljati, čak ni zalijevati, ništa. Tako su se oni razvijali kako su mogli, dosta ih je i nedostajalo, sad sam im malo više posvetio pažnje, pa je bolje. Nisu još dosegli optimalni razvoj, jedna stabljika trebala bi dati tridesetak kilograma, ali to treba pričekati – kaže gospodin Ivica, pa nas sljedećom konstatacijom iznenađuje:
– Traže mnogo vode, nemam tehničku vodu, imamo ovu gradsku, pa pomalo zalijevam – kaže Ivica, što odudara od stereotipa o bademu kao na suše otpornoj biljci.
– Cijena nije loša – kaže Ivica. Bademe prodajem samo u ljusci. Cijena je sedam maraka, a na veliko šest. Rasproda se, nije na brzinu, ali ne ostaju neprodani. Bavim se mišlju da pokušam raditi bademovo mlijeko. Kažu kako se koristi za čišćenje kože i skidanje šminke, možda bi se bolje isplatilo ha, ha, ha…
Zaštita od nametnika
Na opasku kani li proširivati nasad, Ivica je skeptičan:
– Pa, nisu toliko isplativi, sad bih radije masline ili nešto drugo sadio, ali kad su već tu, neka ih. Dobro im se treba posvetiti, traže i dosta zalijevanja. Treba im zaštita kao i breskvi. Pet polijevanja im je potrebno. Napadaju ih razne bolesti. Osobito im je važno zimsko prskanje plavim sredstvom.
Na našu opasku da je to, kao i potreba navodnjavanja, iznenađenje, gospodin Ivica nastavlja:
– Nije trebalo ni lozi nekada, tako je to. Traži i vodu, u vegetaciji jedno do dva dobra zalijevanja mu trebaju, to su mi stručnjaci rekli. Može se sve to postići, ali nema se vremena, djeca su otišla, nikoga to ne zanima – veli Ivica.
