Zašto propadaju velika preduzeća: Nekada privredni gigatni, danas gubitnici!

Nekada najveći privredni giganti za ponos – danas gigatni gubitnici. 

Najveći poreski dužnici u Federaciji BiH su javna preduzeća. Gotovo dvije milijarde i 700 miliona maraka iznosi ukupni dug prema Poreskoj upravi i to samo onih, čiji je dug veći od 50 hiljada maraka. Dok se dugovi već 20 godina gomilaju, iz Poreske tvrde, ne postoji zakonsko rješenje da ih naplatimo.

Sa više od 172 miliona maraka duga, Željeznice Federacije na neslavnom su prvom mjestu na spisku najvećih poreznih dužnika. Umjesto kičma privrednog sistema, danas je to preduzeće teret države.

“Posebna je to šteta kada su to javna preduzeća i poseban apsurd je faktički, može se reći uslovno oni bi trebali sami sebi na neki način da plate te poreze, ali jednostavno država to toleriše i daje dodatan signal privatnom sektoru da se zapita pa zašto bismo mi plaćali porez ako ni vi sami ne poštujete svoje zakone”, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Iza Željeznica na spisku su rudnici u okviru Elektroprivrede BiH. Dugovanja za porez veća su od 500 miliona maraka. Samo rudnik Kreka ima duga 164 miliona maraka. Sve zbog politike, poručuju rudari.

Politika diktira cijenu električne energije, da politika kaže da želi ne dirati u cijenu ali isto tako imati jaku Elektroprivredu.Preko 95% uglja iz rudnika Kreka je obaveza isporučiti termoelektrani, po cijenama koje su katastrofalno loše po rudnik. 0,54 Evo primjera radi, samo prošle godine, mi smo plasirali ugalj po cijeni nešto oko 50 maraka, a nas je koštao oko 80”, kaže Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika “Kreka” Tuzla.

Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH ističe da  se od strane države kroz rudnike kreirao nekakv preširok prostor za zasnivanje radnog odnosa i prijem radnika.

“Neselektivan prijem radnika, preširoko, niste imali mogućnost i kapacitete za proizvodnim rezultatima a i cijenom tog proizvoda”, kaže Hjusić.

A nakon rudnika rekorder je sarajevsko preduzeće GRAS. Radnicima ovog preduzeća godinama su isplaćivane plate bez doprinosa. Dug je 117 miliona maraka. Radnici GRAS-a poručuju, dug je bio i veći. Situacija se popravlja. Sporo, no, kažu, bar plate ne kasne i radnici, koji dugo čekaju, konačno idu u penziju.

“Taj dug je 2008/2009 do 2016. kad nije uplaćivano ništa. I ljudi koji su tada radili u GRAS-u su tada radili na crno faktički.  ovom trenutku ljudi idu u penzije, uplaćuje se staž, onima koji treba da idu u penziju, sve je sporo, sve je tromo, ljudi čekaju penzije po godinu i više dana, ali na kraju ipak dobiju”, kaže Amir Muminović, predsjednik Sindikata radnika GRAS-a.

Koje je rješenje, i kako dug naplatiti, iz Federalne porezne uprave nema odgovora. Neka od rješenja, kažu stručnjaci, su postupci prisilne naplate i blokade računa preduzeća. Iz porezne su ranije kazali, nema pravog zakonskog rješenja. Što zvuči nadrealno, tvrdi Gavran.

“Prije svega ono što nam iz Porezne uprave mnogo puta govoreno, da je zakonski nemoguće uplatiti neto plaću radniku, a ne uplatiti doprinose i poreze, a to se dešava, da je nemoguće isplatiti zakonski plaću u kešu nego se mora ići preko računa, a i to se dešava. Dakle, ako Poreska uprava tvrdi da je nešto nemoguće, a eto dopušta da bude moguće, onda je vrlo teško ozbiljno shvatiti argumenet da nešto što bi oni trebali uraditi, ne mogu”, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Na vrhu spiska dužnika je i Sveučilišna Bolnica u Mostaru, sa više od 102 miliona maraka duga. Svi ovi dugovi ugrožavaju privredu. No sistema odgvornosti, očito, nema. Zato su neminovna dugoročna rješenja, kažu stručnjaci – restrukturiranja, reforme i novi javni menadžmenti.