Rizik od iznenadnih poremećaja na tržištu energije i hrane u BiH i u 2024. godini
Kako će se kretati stope inflacije u godini koja je pred nama te hoće li 2024. donijeti priliku za značajniji gospodarski rast uslijed intenziviranja ulaganja i infrastrukturnih projekata – neka su od ključnih pitanja oko kojih se trenutno vode rasprave u BiH, a promišljanja ekonomskih analitičara i predstavnika važnih financijskih institucija idu u smjeru zadržavanja mjere opreza zbog još uvijek prisutnih rizika, piše Večernji list BiH.
No, kada je riječ o Federaciji BiH, treba uputiti na to kako su mjere koje je donijela Agencija za bankarstvo FBiH doprinijele izbjegavanju i ublažavanju prijenosa negativnih učinaka naglog rasta kamatnih stopa iz EU-a na BiH, a ako se želi postići značajniji ekonomski rast, bit će potrebna sinergija mjera koje donose vlasti, kao i stabilna politička situacija.
Inflacija i kamate
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić u razgovoru za Večernji list osvrnuo se na sve navedene izazove, a posebice tematiku kretanja visine kamatnih stopa u eurozoni i Europskoj uniji, te je iznio i procjene kada je riječ po nastavku aktivnosti u borbi protiv inflacijskih kretanja. Ističe kako se ekonomski uvjeti u eurozoni i EU postupno prilagođavaju promjenama referentnih stopa koje određuje Europska središnja banka, što ima učinke na razinu inflacije.
– Uzimajući u obzir odnos trenutačne i ciljane stope inflacije, svaki signal o mogućem brzom ublažavanju restriktivnih mjera za sada je “tih i preuranjen”. Ekonomski i politički rizici i dalje su naglašeni, što potiče iznimnu neizvjesnost -naveo je Mahmuzić, dodavši kako će se tok smanjenja inflacije usporiti u prvom tromjesečju, najvjerojatnije zbog snažnijeg rasta plaća i drugih mjera pomoći ugroženim kućanstvima u EU.
Objasnio je kako je rizik od ponavljanja vala inflacije ili “inflatorne spirale” uvjetovane rastom potrošnje u 2024. godini umanjen, ali se ne smije u potpunosti isključiti jer ne postoji potpuna sinhronizacija makroekonomskih mjera unutar same Unije.
– Također, rizici iznenadnih poremećaja na tržištima strateških dobara, energenata i hrane i dalje su prisutni. Ipak, prema ponašanju i očekivanjima financijskih tržišta, umjerenom korigiranju politika Europske centralne banke treba se nadati u drugom tromjesečju iduće godine ili nešto poslije – istaknuo je.
U pogledu daljnjih procjena kaže i kako se dosezanje održive ciljane stope inflacije u eurozoni od 2% očekuje u 2025. godini, što će biti praćeno smanjivanjem razine referentnih stopa koje određuje ova središnja banka. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini odnosno Federaciji BiH, Mahmuzić je potvrdio kako su mjere Agencije za bankarstvo FBiH doprinijele izbjegavanju i ublažavanju prijenosa negativnih učinaka naglog rasta kamatnih stopa.
Takve mjere će, smatra, biti potrebne do stabiliziranja prilika na tržištima izvan BiH. U kontekstu procjena ekonomskih kretanja u vremenu koje je pred nama ističe da, uz stabiliziranje razine inflacije, poseban poticaj značajnijem ekonomskom rastu trebaju dati i aktualne i najavljene mjere Vlade FBiH.
– Uz potrebno izbjegavanje političkih neizvjesnosti, intenziviranje ulaganja i infrastrukturnih projekata rezultirat će značajnijim ekonomskim rastom u 2024. godini – zaključio je Mahmuzić.
Sve navedeno slaže se i s ocjenama međunarodnih financijskih institucija koje konstantno navode potrebu stabilne političke situacije, kao i povećanja investicija, odnosno ulaganja u infrastrukturne projekte. Međunarodni monetarni fond u svojoj posljednjoj analizi procjenjuje kako će 2024. godine doći do rasta gospodarstva u odnosu na ovu godinu, i to mjereno realnim BDP-om s 2 posto u ovoj na 3 posto u idućoj. Pritom se predviđa i daljnji pad inflacije na 3 posto u 2024. i 2 posto (inflacija u eurozoni) u sljedećim godinama. Šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon nedavno je u razgovoru za Večernji list naveo kako su očekivanja da se inflacija tijekom 2024. i 2025. stabilizira na pretpandemijsku razinu. Ipak, naglasio je kako i tu postoji rizik s obzirom na tekuća geopolitička kretanja, koja mogu imati negativne posljedice na cijene hrane i energije te povećati inflacijski pritisak i utjecati na ponašanje potrošača.
Reforme na EU putu
Veliki značaj u borbi protiv inflacijskih kretanja, ali i drugih izazova, svakako će dati domaće reforme, pri čemu treba uputiti na činjenicu da se dobar dio njih sada veže i uz intenziviranje europskog puta zemlje, a konkretno uz nedavno objavljeni Plan rasta za zapadni Balkan. On će imati vrijednost 6 milijardi eura, uključujući 2 milijarde eura u obliku bespovratnih sredstava (grantova) i 4 milijarde eura u obliku povoljnih zajmova.
No, “kvaka” u korištenju tih sredstava je nužnost provođenja reformi koje moraju odgovarati preporukama koje su sadržane u dokumentima o proširenju, ali i unutar zaključaka ekonomskog i financijskog dijaloga. Uz to, BiH će sada dobiti i povijesnu priliku za snažnije povezivanje u jedinstveno tržište Europske unije, a što također može biti važna karika ojačavanja domaće ekonomije, kojoj će se time otvoriti brojno tržište. Osim toga, procesi približavanja Europskoj uniji sa sobom nose i mogućnost povećanja broja i iznosa investicija u Bosnu i Hercegovinu, a na koje se gleda kao na ključ podizanja ukupnog životnog standarda i lakšeg suočavanja s inflacijskim i drugim izazovima. Iznosi su u prošloj godini dosegnuli 1,44 milijarde KM, a financijski pokazatelji za prvu polovinu ove najavljuju kako će 2023. donijeti novi rekord.
