Suverenitet Bosne i Hercegovine je narušen, tvrde državni zastupnici Jasmin Emrić i Džemil Smajić. Razlog tome je, kažu što nadležne institucije ne kontrolišu zračni prostor BiH, te da to umjesto domaćih institucija čine susjedne zemlje Srbija i Hrvatska. Sumnjaju i u postojanje adekvatnih radara. Reagirali su resorni ministar prometa i komunikacija, ali i ministar odbrane BiH.
Ozbiljne optužbe iznose parlamentarci Džemil Smajić i Jasmin Emrić. Bosna i Hercegovina nema nijedan funkcionalan primarni radar. To znači da u zračni prostor zemlje može neopaženo ući bilo ko, bilo kada. Sumnjaju da je upravo u tom segmentu nedavno narušen državni suverenitet.
“U konkretnom slučaju leta helikoptera Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije koji je 24. jula tekuće godine ušao u zračni prostor BiH, 25. jula izvršio više letova u zračnom prostoru BiH i nakon toga se vratio u Srbiju”, kazao je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u PSBiH.
Obrazloženje nadležnih, iako je zatražio, Emrić tvrdi, nije dobio.
BHANSA se u decembru 2019. pohvalila kako u potpunosti preuzima kontrolu nad bh. nebom. Do tada su prelete iznad 10 hiljada metara kontrolisale susjedna Srbija, Hrvatska i Crna Gora.
“Sjetite se čuvene fešte iz decembra 2019. godine na kojoj je potrošeno 299.350 KM plus PDV povodom tzv. preuzimanja kontrole bh. neba. U suštini to je bila manipulacija i od tada počinje realizacija plana da se kontrola bh. neba prepusti Beogradu i Zagrebu”, kazao je Džemil Smajić, delegat u Domu naroda BiH (SBiH).
Ono što brine državne parlamentarce je, kako tvrde, to što Bosna i Hercegovina nema funkcionalne primarne radare, koji jedini mogu davati adekvatne podatke. Tvrde da ovaj posao za Bosnu i Hercegovinu rade Srbija i Hrvatska.
“Što se tiče civilnog pokrivanja i priče kako mi plaćamo Hrvatskoj i Srbiji za pokrivanje, to je stvar koja se zove civilna kontrola, koja je potpuno koordinisana sa Eurokontrolom koja je u Briselu”, kazao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Resorni ministar najavljuje i to kako će BHANSA u narednom periodu uložiti dodatnih 15 miliona maraka u radarsku infrastrukturu. Dok se parlamentarci Smajić i Emrić pitaju, u šta je onda uloženo do sada 500 miliona maraka.
“Ako ima nekih džepova koje trenutno pokrivaju neki radari iz susjednih država, što je potpuno normalna praksa, kako bi se onda i to pokrilo”, dodaje Forto.
Ono čime se nedavno pohvalilo Ministarstvo odbrane, jeste da prvi put sa BHANS-om razmjenjuju informacije. Centar koji je u prostorijama Ministarstva, zbog tajnosti podataka, ne može se snimati, no ministar je pozvao sve stručne, zainteresovane, koji ne vjeruju da se bh. nego kontroliše, da dođu i lično se u to uvjere.
“Svaki avion, svaka letjelica bilo koje vrste koja uđe u BiH, mi u Ministarstvu odbrane, u našem Centru vidimo to i u potpunosti nadgledamo nebo. U fazi smo dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama da dobijemo dva primarna radara, koji su jako skupi i da u potpunosti kontrolišemo svu sliku neba, nevezano za civilne radare”, kazao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH.
Državni zastupnik, Saša Magazinović, je 2020. kroz zastupničko pitanje “da li je tačno da BiH ne posjeduje radar koji može kontrolisati vazdušni prostor”, dobio odgovor od tadašnjeg Vijeća ministara da, nije tačno. Nedavno je ponovo upitao nadležne ko je sve u lancu kontrole bh. neba, te planira li se nabavka radara, no odgovora do danas nema.
