BiH od uvjeta EU za četiri godine uspjela samo ukinuti smrtnu kaznu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH) trebali bi danas razgovarati o ispunjavanju obveza BiH i početku pregovora o punopravnom članstvu te o potencijalnim milijardama eura pomoći.

Uoči njenog dolaska u Sarajevo, Zastupnički dom državnog parlamenta je jednoglasno usvojio rezoluciju u kojoj je pozvao Europsku uniju (EU) da otvori pregovore o članstvu BiH. Europska komisija je u maju 2019. pred BiH postavila 14 prioriteta koje mora prije toga ispuniti.

Objava izvještaja o ispunjavanja obveza najavljena je za 8. novembar. Dok se vladajući hvale s pet usvojenih “europskih” zakona, oni ključni vezani za pravosuđe nisu izmijenjeni, a europski parlamentarci kažu da je u četiri godine u potpunosti ispunjen samo jedan uvjet – ukidanje smrtne kazne u entitetu Republika Srpska.

Prva od šest presuda Europskog suda za ljudska prava protiv BiH, koje se danas zovu ‘Sejdić-Finci’, donesena je prije 14 godina, koliko ima i ključnih prioriteta. Ništa se nije poduzelo da se po njima postupi. Da budem vrlo jasan, razvoj koji trenutno imamo nije uspješna priča – kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) Romeo Franz, njemački zastupnik u Europskom parlamentu koji je na čelu delegacije za BiH.

Prema tim presudama, Ustav i Izborni zakon BiH su diskriminatorni. Franz kaže kako je “tu i tamo bilo malo i vrlo ograničenog pomaka, ali daleko od toga da je dovoljan, pravilan i ujednačen” te da je ”potrebna čvrsta i stabilna predanost svih političkih aktera, a ne političke igre i stalna prijetnja blokadama”. Bosna i Hercegovina je u proteklim mjesecima usvojila pet državnih zakona koji su dio EU prioriteta, iako, po ocjenama, naprimjer Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU.

Vlasti navode da su usvojene izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama, o ombudsmanu za ljudska prava, zakon o strancima, zakon o vinima, te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV), instituciji koja imenuje, disciplinira i smjenjuje sve suce i tužitelje u državi. Političkog dogovora nema o zakonima koje je EU imenovala kao “ključne”, a to su zakoni o sprječavanju sukoba interesa, o sprječavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.

EU od BiH traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom, što podrazumijeva uvođenje sankcija i viza Rusiji, kao i uvođenja viza državljanima Kine, Turske i nekih arapskih zemalja. Koliko je vidljiv napredak BiH? Romeo Franz, koji je potpredsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, kaže kako su vlasti “nedovoljno uradile” i pri tome prstom upire na vladajuće iz Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom. Franz je istaknuo da je nakon tri godine samo jedan od 14 prioriteta ispunjen – ukidanje smrtne kazne u entitetu Republika Srpska.

Međutim, tu odredbu nije ukinuo entitetski parlament, već Ustavni sud BiH u oktobru 2019. godine. Podsjeća i kako je izmijenjen i dio Izbornog zakona BiH i 2020. godine su održani lokalni izbori u Mostaru nakon 12 godina blokade. Time je još jedan uvjet ispunjen, ali djelomično, jer tri godine kasnije još uvijek nije izmijenjen gradski statut zbog nemogućnosti dogovora na lokalnom nivou.

Posljednja sjednica Gradskog vijeća, na kojoj se trebala naći ta točka, otkazana 24. oktobra prije nego što je i počela. Franz je dodao da “nije tajna da Europski parlament želi ciljane sankcije destabilizirajućim akterima u BiH”, te podsjeća na šest prethodnih rezolucija, uključujući i posljednju od 12. jula 2023. godine, kao i na nemogućnost donošenja takve odluke na nivou BiH zbog veta nekih zemalja. Ipak, ovaj njemački eurozastupnik smatra kako su “bilateralne sankcije učinkovite”, te ističe da je njegova zemlja stavila na čekanje nekoliko projekata u Republici Srpskoj.

Ima li napretka?

Matjaž Nemec, slovenski zastupnik u Europskom parlamentu i član odbora za BiH, za RSE je kazao kako je “napredak, ipak, vidljiv ako se usporedi sa situacijom od prije nekoliko godina”.

– Usvojeno je pet-šest zakona i to se zna u Briselu. Sad je ključno – kako dalje. Zakoni o sudu i o pranju novaca bitni su za početak pregovora. Ako bi Bosna i Hercegovina otvorila pregovore s EU, mislim da onda političari u BiH ne bi imali druge mogućnosti nego da pripreme ove najteže zakone po EU standardima – kazao je Nemec za RSE.

Snježana Bursać-Novaković, zastupnica vladajućeg Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata kazala je za RSE da “nije nimalo zanemarivo to što je održana sigurnosna i ekonomska stabilnost u BiH”. Osim spomenutih pet zakona, ona je pohvalila i usvajanje “velikog broja strategija”, kao i formiranje zajedničkog odbora parlamenata EU i BiH, u kojem je kopredsjedavajuća s eurozastupnikom Romeom Franzom.