Mnogi gradovi i općine u Njemačkoj su bankrotirali: “Ulaganje u budućnost je gotovo nemoguće”

Mnogi gradovi i općine u Njemačkoj bankrotirali su i više ne znaju kako ispuniti svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim institucijama i zakonima koji se donose u Berlinu. Tome doprinosi i ekonomska kriza.

Nije prošlo mnogo vremena otkako je Weissach, mjesto udaljeno pola sata vožnje od Stuttgarta, bio najbogatija lokalna zajednica u Njemačkoj.

U tom malom mjestu živi 7.700 stanovnika. Porsche tamo ima svoj razvojni centar, a lokalna zajednica je imala koristi od milijardi dobiti tog automobilskog giganta, kroz poreze koji su se slijevali u njezin budžet. Po glavi stanovnika Weissacha to je 2009. iznosilo 20 hiljada eura poreznih prihoda.

“Zahvaljujući Porscheu, u Weissachu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj”, radovala se 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Kreutel, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Ko je u Weissachu želio izgraditi kuću, od lokalne zajednice je po djetetu dobijao 10 hiljada eura kao dodatak za izgradnju kuće. Izgrađena je četverospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100 hiljada eura, dodjeljivane su subvencije za privatne sate muzike. Ipak, najveći dio novca, kako je govorila Kreutel, bio je položen u banci, kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija je u najvećoj krizi. Samo Porscheu je dobit prošle godine smanjena za 96 posto. Posrću i druge privredne grane. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit kompanija, od kojih gradovi i općine u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i općine više ne mogu pokriti svoje rashode.

“Finansije lokalnih zajednica su u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno”, ocijenio je Ralf Spiegler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i općina (DStGB) i gradonačelnik Nieder-Olma.

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

Nadležnosti i zadaće u federalno uređenoj Njemačkoj podijeljene su između saveznog nivoa, saveznih pokrajina i lokalnih zajednica koje su odgovorne za svakodnevni život građana i time za znatan dio državnih obaveza – od odvoza otpada, vodoopskrbe, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Gradovi i općine su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.

“Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića”, naglasio je Spiegler.

Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracijsku pomoć osobama s invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili gotovo 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Pravedna raspodjela: obaveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov je i integracija izbjeglica s pravom boravka. Škole, pružatelji jezičnih i integracijskih kurseva, službe za zapošljavanje, a posebno uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.

Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i općina zahtijeva potpuno novu raspodjelu tereta. Savezni nivo, pokrajine i lokalne zajednice ubuduće bi trebale učestvovati u finansiranju ravnopravno – svaka s jednom trećinom.

Osim toga, lokalne zajednice bi morale biti uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna vlast i pokrajine.

“Tako bi se ne samo finansijski teret, nego i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti”, kazao je Spiegler.

Obaveze rastu, sredstva se smanjuju

Neki idu i korak dalje. Gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestolnica su u novembru prošle godine uputili apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev jeste da svaki nacrt zakona, kojim se donose dodatne finansijske obaveze za lokalne zajednice, mora od samog početka predvidjeti punu finansijsku kompenzaciju. Po načelu: “Ko naručuje, taj i plaća”.

Kada se zbroje godišnji rashodi saveznih država, pokrajina i lokalnih zajednica, danas već 25 posto otpada na zadaće gradova i općina – taj udio raste.

“No, lokalne zajednice dobijaju samo 14 posto ukupnih državnih poreznih prihoda”, tvrdi Spiegler i govori o ozbiljnoj neravnoteži.

Nedostaje gotovo 220 milijardi eura

Manjak novca u budžetima gradova i općina raste iz godine u godinu. Prije dvije godine nedostajalo je 7,5 milijardi eura, pretprošle godine 24 milijarde, a prošle godine više od 30 milijardi.

“Lokalne poreze – porez na nekretnine i porez na dobit kompanija – ovisili smo do nivoa koji već doseže granicu prihvatljivosti”, istakao je Spiegler.

Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja također je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i općina, to je gotovo nemoguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojeće infrastrukture. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske vijećnice, vrtići, bazeni, mostovi i ceste.

Njemačkim lokalnim zajednicama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i ceste (53,4 milijarde), zatim za vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi). Manjak sredstava postoji i u sportu (15,6 milijardi), brige o djeci (11,2 milijarde), vodoopskrbi (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim područjima (10 milijardi), dok najmanje fali u IT sektoru (1,8 milijardi eura).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

S obzirom na to da se gradovi i općine ne smiju dugoročno zaduživati za tekuće troškove, poput plata, grijanja i električne energije, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite kako bi premostili tešku situaciju. Oni su, međutim, vrlo skupi.

“To je kao da gorivo za automobil plaćate dopuštenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, s kobnim posljedicama za ekonomsku konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju”, upozorio je Spiegler.

Savezna vlast i pokrajine svjesne su finansijskih problema lokalnih zajednica.

“Moramo pomoći lokalnim zajednicama”, rekao je početkom novembra savezni kancelar Friedrich Merz, osvrćući se na socijalna davanja.

Cilj je da komune mogu ispuniti zakonske obaveze koje im namećemo. Međutim, ekonomska kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.

Savezni ministar finansija Lars Klingbeil prošli mjesec je najavio određene mjere rasterećenja za lokalne zajednice, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo pripasti lokalnim zajednicama. Ministar Klingbeil smatra da to nije zanemarivo.

S time je saglasan i predsjednik Saveza gradova i općina Spiegler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. Kako je zaključio, to je ogroman gutljaj iz boce i na tome su vrlo zahvalni, ali to može biti samo početak, piše Deutsche Welle.