NA RUBU RADNE KRIZE Zemljama zapadnog Balkana za 5 godina PRIJETI manjak od 250.000 radnika, hitne reforme su neophodne

Procjene pokazuju da će zemljama zapadnog Balkana u narednih pet godina nedostajati gotovo 250.000 radnika, dok broj radno sposobnog stanovništva konstantno opada.

Ovakvi trendovi jasno ukazuju na duboke probleme tržišta rada i potrebu za hitnim reformama koje bi otvorile nova radna mjesta i unaprijedile obrazovanje, produktivnost i konkurentnost.

Paradoksalna situacija

Novi redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan, a koje je izradila Svjetska banka, pokazuje kako je zapadni Balkan suočen s paradoksom na tržištu rada – u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedno s time i stope nezaposlenosti su visoke – iznad 10 odsto, a udio u radnoj snazi je nizak, ispod 55 odsto, posebno među ženama, mladima i starijim odraslima.

Iz Svjetske banke upozoravaju i na lošu demografsku situaciju koja dodatno komplikuje stanje. Naime, jasno je kako je broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjen, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za gotovo 20 odsto do 2050.

Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od više od 190.000 radnika u idućih pet godina, procjena je Svjetske banke.

Da bi “otključao” ekonomski rast, zapadni Balkan mora uložiti u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta.

Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite te povećanje stope udjela u radnoj snazi, posebno među ženama.

Ulaganje u saobraćajnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost.

Uz to, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se potiče ekonomski rast, uporedno s kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Poticanje konkurencije u ključnim sektorima, poput energetike i saobraćaja, reforma državnih poduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startupovima omogućiće firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet usluga, piše Večernji list.

Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi podržati ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i potaknuti digitalna i zelena unaprjeđenja, ističu iz Svjetske banke.

Kada govorimo o privrednim kretanjima, očekuje se da će se ekonomski rast zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti.

Kako bi se zadržao napredak u približavanju stupnju razvoja Evropske unije, regija se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, ističu pritom iz Svjetske banke.

Jasno je, naime, kako je u ovoj godini ekonomski rast usporen, a razlog Svjetska banka vidi u inflaciji koja je dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita.

Fiskalna politika, i uz blagu relaksaciju, ostaje disciplinirana, tako da je deficit bio ispod 3 odsto, a javni dug nastavio je kretanje silaznom putanjom.

Prema prognozama redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosegnuće 3 odsto u 2025., što je za 0,2 postotna boda niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto u 2026., a zatim na 3,6 odsto u 2027.

Strategije zapošljavanja

– Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast i dalje je nedovoljan da ispuni očekivanja građana – kaže Xiaoqing Yu, direktorka Svjetske banke za zapadni Balkan.

– Kako bi se regiji pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja – kao što su poticanje većeg udjela na tržištu rada, unaprjeđenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja – zaključila je ona.

U kontekstu BiH ove bi godine realni rast BDP-a bio oko 2,6 odsto, a od 2026. nadalje očekuje se ponovno ubrzanje rasta, dosegnuvši 3 odsto u 2026. i 3,2 odsto u 2027., uz podršku snažnijih ulaganja, poboljšanja na domaćim tržištima rada i povoljnijih vanjskih uslova kako se privreda EU-a bude oporavljalo.