Etiopija na Nilu otvorila najveću branu u Africi zbog koje kontinent strahuje, a Egipat prijeti
Etiopija je u utorak službeno otvorila najveću hidroelektranu u Africi, projekt koji će opskrbiti energijom milione Etiopljana, a istovremeno produbljuje jaz s nizvodnim Egiptom koji je uznemirio regiju.
Etiopija, druga najmnogoljudnija nacija na kontinentu s preko 120 miliona stanovnika, smatra branu Velika etiopska renesansa, vrijednu 5 milijardi dolara na pritoci rijeke Nil centralnim dijelom svojih ekonomskih ambicija.
Snaga brane postupno se povećavala od uključivanja prve turbine 2022. godine, dosegnuvši u utorak maksimalni kapacitet od 5.150 MW. To je svrstava među 20 najvećih hidroelektrana na svijetu – oko četvrtine kapaciteta kineske brane Tri klanca.
Na svečanosti u utorak na lokaciji u Gubi, etiopski borbeni avion nisko je letio iznad magle s bijelih voda brane, koje se obrušavaju 170 metara.
Ispod baldahina divovske etiopske zastave, premijer Abiy Ahmed kasnije se obratio mnoštvu desetaka uglednika, uključujući predsjednike Somalije, Džibutija i Kenije.
“Našoj (sudanskoj i egipatskoj) braći; Etiopija je izgradila branu kako bi prosperirala, elektrificirala cijelu regiju i promijenila historiju crnaca. Apsolutno ne da bi naštetila svojoj braći”, kazao je Abiy.
Abiy je rekao da će Etiopija koristiti energiju kako bi poboljšala pristup Etiopljana električnoj energiji i izvozila višak energije u regiju.
Spremnik brane također je poplavio područje veće od Velikog Londona, za koje vlada kaže da će osigurati stalnu opskrbu vodom za navodnjavanje nizvodno, a istovremeno će ograničiti poplave i sušu.
Međutim, nizvodni susjedi Etiopije s užasom prate napredak projekta otkako je izgradnja započela 2011. godine.
Egipat, koji je izgradio vlastitu Asuansku visoku branu na Nilu 1960-ih, boji se da bi GERD mogao ograničiti njegovu opskrbu vodom tokom razdoblja suše i da bi mogao dovesti do izgradnje drugih uzvodnih brana.
Od samog početka žestoko se protivi brani, tvrdeći da ona krši ugovore o vodi iz britanskog kolonijalnog doba i predstavlja egzistencijalnu prijetnju.
Egipat, s populacijom od oko 108 miliona, ovisi o Nilu za oko 90% svoje slatke vode.
Egipat će nastaviti pomno pratiti događaje na Plavom Nilu i “koristiti svoje pravo da poduzme sve odgovarajuće mjere za obranu i zaštitu interesa egipatskog naroda”, rekao je u ponedjeljak Reutersu glasnogovornik egipatskog ministarstva vanjskih poslova Tamim Khallaf.
Iako se Egipat suzdržao od bilo kakvih izravnih odmazdi protiv Etiopije, posljednjih se godina približio suparnicima Addis Abebe na Rogu Afrike, posebno Eritreji.
Sudan se, u međuvremenu, pridružio egipatskim pozivima za pravno obvezujuće sporazume o punjenju i radu brane, ali bi također mogao imati koristi od boljeg upravljanja poplavama i pristupa jeftinoj energiji.
